Lazar Tomanović - Petar II Petrovic Njegoš kao vladalac

O vladici kao pjesniku nijesam ništa govorio; ali njegov vladalački rad, koji sam izložio, obasjaće novom svjetlosti i njegov rad pjesnički.
Do sada se pisalo o vladici samo kao o pjesniku, i držalo se da mu je pjesništvo bilo na štetu državne uprave, i ova da je izostavala na drugom mjestu; naprotiv, ova knjiga svjedoči, da je vladici pjesništvo bilo samo oduška u njegovom obilatom radu vladalačkom, punom svakojakog iskušenja i gorčine; i upravo da se njegov genije razvio baš u njegovoj postojanoj borbi sa teškijem i. vazda protivnijem prilikama, u kojijema je vladao; a odavno je Foskolo rekao, „da se znamenita djela ljudskog genija neće nikad pravedno ocijeniti od onoga, koji gleda genija odijeljena od čovjeka, a čovjeka od sreće njegova života i njegova doba.”
Bilo je samo umejesno, da završim ovu radnju naročitijem odjeljkom pod naslovom: „Vladičino srbovanje sa prestola i u pjesmi“ — odakle bi se upoznao pjesnik u vladaocu, a vladalac u pjesniku; ali tu blagodarnu temu ostavljam drugom vještijem peru.
Ja ću se radovati, ako sam uspio, da ispunim onu Milakovićevu nadu, kojom je završio svoju istoriju Crne Gore, i ako se ova moja radnja uzmože smatrati dostojnijem nastavkom tog njegovog djela.